Dug Partizana iznosio je na kraju 2012. godine skoro 25 miliona evra, pokazuju podaci iz finansijskog izveštaja kluba, predat Agenciji za privredne registre, a do kojeg je „Politika” došla.
Precizan dug u dinarima iznosi dve milijarde i 821 milion dinara. Na kraju iste godine, dug Crvene Zvezde iznosi skoro 55 miliona evra, ili 6,167 milijardi dinara.
Dok je dug Zvezde manje-više poznata stvar, o dugu Partizana se dosad samo spekulisalo. Nikad nijedan čelnik ovog kluba nije izašao sa preciznim podacima o dugovanjima, a sve dosadašnje spekulacije odlučno su demantovali.
Poslenji izveštaj, ipak, pokazuje tačnu finansijsku sliku poslovanja Partizana. Zaduženost crno-belih je u 2012. godini povećana za 23 odsto, a posledica toga su veće kratkoročne obaveze. Dugoročne obaveze, a tu uglavnom spadaju krediti od banaka, Partizan gotovo da nije imao na kraju 2012. (i na kraju 2011. nisu bile velike, 151,9 miliona dinara), dok su kratkoročne obaveze povećane sa 2,1 na 2,8 milijarde dinara.
Dominiraju obaveze prema državi (porez i druga javna davanja), povećani su 2,5 puta, na 1,2 milijarde dinara. Crvena zvezda, iako zaduženija, državi duguje duplo manje para, pa njihov dug iznosi 520 miliona dinara.
Precizan dug u dinarima iznosi dve milijarde i 821 milion dinara. Na kraju iste godine, dug Crvene Zvezde iznosi skoro 55 miliona evra, ili 6,167 milijardi dinara.
Dok je dug Zvezde manje-više poznata stvar, o dugu Partizana se dosad samo spekulisalo. Nikad nijedan čelnik ovog kluba nije izašao sa preciznim podacima o dugovanjima, a sve dosadašnje spekulacije odlučno su demantovali.
Poslenji izveštaj, ipak, pokazuje tačnu finansijsku sliku poslovanja Partizana. Zaduženost crno-belih je u 2012. godini povećana za 23 odsto, a posledica toga su veće kratkoročne obaveze. Dugoročne obaveze, a tu uglavnom spadaju krediti od banaka, Partizan gotovo da nije imao na kraju 2012. (i na kraju 2011. nisu bile velike, 151,9 miliona dinara), dok su kratkoročne obaveze povećane sa 2,1 na 2,8 milijarde dinara.
Dominiraju obaveze prema državi (porez i druga javna davanja), povećani su 2,5 puta, na 1,2 milijarde dinara. Crvena zvezda, iako zaduženija, državi duguje duplo manje para, pa njihov dug iznosi 520 miliona dinara.
Ako se zna da je Partizan, u poslednjih osam sezona, na prodaji igrača zaradio 80 miliona evra, a Zvezda 44 (precizne podatke objavljujemo u tabeli), a da su dugovanja ogromna, onda se otvara logično pitanje gde se izgubio toliki novac i da li bi nešto trebalo menjati u sadašnjem modelu vlasništva i funkcionisanja.
Radna grupa Uprave kriminalističke policije već sprovodi istragu o poslovanjima Partizana i Zvezde.
Pojedini izvori tvrde da je istraga ušla u završnu fazu predistražnih radnji, što bi trebalo da rezultira krivičnim prijavama i privođenjem nadležnih za nestanak više od 50 miliona evra prilikom transfera fudbalera.
U poslednjih nekoliko meseci saslušano je desetak fudbalera Zvezde i Partizana, između ostalih bivši sekretar kluba sa Marakane Andrija Kleut, zamenik sportskog direktora Goran Vasilijević i igrači Pavle Ninkov i Nenad Kovačević.
Drugi izvori tvrde da se posebno ispituje uloga posrednika u transferima. Navodno, istraga UKP pokazala je da su najmanje novca od transfera dobijali igrači i klubovi, a da je najveći deo odlazio u ofšor kompanije širom sveta.
Na problem sa ofšor kompanijama, kao jednim od najvećih problema srpskog fudbala, ukazivao je nedavno i Zoran Laković, generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije. Nedavno je izneo primer kluba iz unutrašnjosti koji je od prodaje fudbalera za miliona evra „video” svega 20-30 odsto, dok je ostatak od 700.000 do 800.000 evra otišao jednoj kompaniji. Laković je tada najavio da će FSS pokrenuti inicijativu da se ukine vlasništvo trećih lica (menadžera, agencija i of-šor kompanija) nad igračima. To je ujedno i preporuka UEFA, a tako se već radi i u Engleskoj i Francuskoj.
Izvor: Zurnal.rs
Radna grupa Uprave kriminalističke policije već sprovodi istragu o poslovanjima Partizana i Zvezde.
Pojedini izvori tvrde da je istraga ušla u završnu fazu predistražnih radnji, što bi trebalo da rezultira krivičnim prijavama i privođenjem nadležnih za nestanak više od 50 miliona evra prilikom transfera fudbalera.
U poslednjih nekoliko meseci saslušano je desetak fudbalera Zvezde i Partizana, između ostalih bivši sekretar kluba sa Marakane Andrija Kleut, zamenik sportskog direktora Goran Vasilijević i igrači Pavle Ninkov i Nenad Kovačević.
Drugi izvori tvrde da se posebno ispituje uloga posrednika u transferima. Navodno, istraga UKP pokazala je da su najmanje novca od transfera dobijali igrači i klubovi, a da je najveći deo odlazio u ofšor kompanije širom sveta.
Na problem sa ofšor kompanijama, kao jednim od najvećih problema srpskog fudbala, ukazivao je nedavno i Zoran Laković, generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije. Nedavno je izneo primer kluba iz unutrašnjosti koji je od prodaje fudbalera za miliona evra „video” svega 20-30 odsto, dok je ostatak od 700.000 do 800.000 evra otišao jednoj kompaniji. Laković je tada najavio da će FSS pokrenuti inicijativu da se ukine vlasništvo trećih lica (menadžera, agencija i of-šor kompanija) nad igračima. To je ujedno i preporuka UEFA, a tako se već radi i u Engleskoj i Francuskoj.
Izvor: Zurnal.rs